Dizajn iza kulisa napretka

U sklopu trećeg izdanja festivala Dizajn Distrikt Zagreb (14.-17. lipnja 2018.) predstavljena je izložba “Reboot: Iza kulisa napretka” u prostoru napuštene Vojne bolnice u Vlaškoj, koju autorski  potpisuje Tatjana Bartaković.

 


 

Izložbom su se po prvi put na jednom mjestu okupili vodeći regionalni dizajn-brendovi, od kojih je većina već dokazala svoju uspješnost na svjetskom premium tržištu namještaja i opreme za interijer.

Autor likovnog postava je arhitektonski studio BIRO (Dora Lončarić, Saša Košuta, Mario Kralj), a autorica vizualnog identiteta Iva Hrvatin za Superstudio.

U prvom dijelu teksta autorica Tatjana Bartaković piše o izložbi,  dizajn-brendovima (Zanat, Vau,  Rex-Kralj, Regeneracija, Prostoria, Owl) i predstavljenim produktima.

 

Arhitektonski studio BIRO i Tatjana Bartaković

 

Izložba “REBOOT: Backstage of Progress” usmjerava pogled na izdvojenu skupinu brendova nove generacije iz regionalnog okružja.

Utemeljeni na vlastitoj zreloj proizvođačkoj kulturi, tradicionalnim vještinama ručne izrade, baštini dizajna i lokalnom identitetu, neki od njih već su znatno etablirani na međunarodnoj sceni dizajn-brendova.

 

 

U svojoj srži oni su vođeni strašću za stvaranjem novih vrijednosti i težnjom ka transformaciji naslijeđa i očuvanju ljudskih vještina.

Ovdje ulazimo iza kulisa gdje se kroz dinamičan razgovor i probe dizajnera, majstora i lidera čitave avanture razvija i započinje životni tijek proizvoda. Ponekad je dovoljan pogled na samo jedan od proizvoda da bi se doživio narativ cjelovitog brenda.

Zamjetno poštivanje prirodnih materijala koji se protežu izložbenim prostorijama suštinski je odraz svijesti izlagača koji njeguju prijateljski odnos s prirodom.
Dok tkivo svijeta obavija digitalna matrica, njihovi proizvodi odgovor su na sve veću čovjekovu čežnju za (ponovnim) iskustvom materijalnosti.

Spram drugih ih izdvaja crta spremnosti za promjenom, izazvana spoznajom da je postojeće vrijednosti nužno izdignuti u drugačiju dimenziju djelovanja.

Prilikom transformacije izabranih fragmenata u novi sustav vrijednosti, svatko od njih svojstvenom brzinom korača posve nepoznatim prostorom, istražujući ga uz prethodno prihvaćeni rizik.

Uzevši u obzir da je stvaranje nove vrijednosti najteža strategija i izazov u upravljanju – za većinu izlagača na izložbi čvrsti je kompas do sada bila beskompromisna kvaliteta dizajna, vještina proizvodnje i upornost.

Na regionalnoj karti njihovi se lokalni putevi razlikuju, ali podjednako ukazuju na to da je i usred urušenih struktura nužno i moguće podići novi sustav.
Radnja REBOOT-a ne odvija se sama od sebe, pokreće ju i vodi čovjek s vizijom progresa za nadolazeće generacije.

 

ZANAT

TOUCH kolekcija: Studioilse

DAMA-T naslonjač: Ludovica+Roberto Palomba

SANA (stolac), NERA (zdjele), NUR (ogledalo), STOP-ME (Monica Förster)

 

 

Transformacija konjičke stogodišnje tradicije drvorezbarstva u tradicionalnom namještaju vođena je vizijom očuvanja tog zanata i njegove evolucije kroz posve drugačije teksture i uzorke karakteristične za suvremeni jezik dizajna. Ovaj je progresivni pomak ujedno zahtijevao prijelaz iz jedne tržišne kategorije poslovanja u drugu.

Iza plana kulturološke i poslovne transformacije stoje braća Adem i Orhan, po zanimanju arhitekt i ekonomist, predstavnici četvrte generacije drvorezbarstva u obitelji Nikšić.

Pored svega, oni se izdvajaju i znalačkim odabirom dizajnera koji, svaki na svoj jedinstven način, oblikovno izražavaju vještinu drvorezbarskog zanata u novoj dimenziji.
Zahvaljujući najviše njihovim naporima konjičko je drvorezbarstvo 2017. godine upisano u Reprezentativnu listu nematerijalne baštine UNESCO-a.

 

Počevši već od imena Zanat, ono izražava sljubljenost sa srži samog počela ove tradicionalne vještine, koju su na razini poezije primarno afirmirali skandinavski dizajneri Monica Förster i Harri Koskinen, Ilse Crawford, Ludovica + Roberto Palomba te drugi.

Početni spoj ovog vernakularnog bosanskog zanata i skandinavskih dizajnera doživio je eksplozivan uspjeh na tržištu,  trenutno prepoznat na svjetski značajnom sajmu IMM Cologne u 2011. godini.

 

Taktilno najizražajniju manifestaciju oblikovanja tehnikom drvorezbarstva u Zanatu postigla je Ilse Crawford dizajnom Touch kolekcije, utisnuvši u drvo motive koji u čovjeku instantno uspostavljaju dodir s rafiniranim unutrašnjim osjećajima.

Upravo je Crawford dizajnerica koja je unijela svojevrsnu revoluciju u dizajn posljednjih 10 godina, njegujući pristup kojim u svoj dizajn ugrađuje emocionalne vrijednosti.

 

 

Infuzijom dizajna u izrazito tradicionalnu vještinu drvorezbarenja, mala se bosanska stolarija prometnula u visoko cijenjeni dizajn-brend koji 95% svojih prihoda ostvaruje izvozom na tržišta od Južne Koreje do Kanade.

Na lokalnoj razini Zanat promiče i podučava vještinu drvorezbarenja u Bosni i Hercegovini, šireći broj stručnjaka koji su ga sposobni izvoditi, doprinoseći time u kratkoj i daljoj budućnosti, većem postotku zapošljavanja mladog lokalnog stanovništva.

 

 

Do sada je Zanat inspirirao stručne članke i opsežne reportaže u magazinima i novinama Monocle, New York Times, Walpaper, Domus, Dezeen, Le Monde Magazine, Vogue, Elle Decoration i dr.

 

VAU

Dizajn: dizajn tim VAU

 

 

Polazište za pokretanje mladog dizajn-brenda VAU u 2017. godini zasnovano je na obrtničkoj proizvođačkoj kulturi premium promotivnih proizvoda od metala tvrtke PES za druge naručitelje.

Proizvodi VAU primarno odražavaju vrijednosti koje i osobno njeguju njihovi stvaratelji. Riječ je o funkcionalnim proizvodima univerzalne estetike koji prenose simboličke poruke poput sklada, stabilnosti i otvorenosti.

U uskoj suradnji dizajnera, inženjera i majstora proizvodnje nastala je prva kolekcija od 9 proizvoda među kojima se svojim dizajnom ističuotvarač za boce Triangle, otvarač za pisma Curve, organizator za sitne predmete 12.3, svijećnjak Circular i Abacus.

Neki od njih već su osvojili German Design Award i European Product Design Award.

 

 

Proizvodi se lijevaju od legure masivnog metala, a zatim se ručno i strojno obrađuju – bruse, skočiraju, poliraju i pjeskare.
Tako obrađeni kreću u proces galvanizacije gdje se presvlače slojevima metala poput mjedi, bakra i srebra.
Obrada je prilagođena svakom proizvodu, kako bi se naglasila jedinstvenost njegove forme. Nakon toga slijedi završna faza fine ručne dorade.

 

 

VAU se međunarodnom tržištu prvi put predstavio krajem 2017. i početkom 2018. godine, na sajmovima Maison & Objet u Parizu i Stationery Show u Londonu, što je rezultiralo njihovom zastupljenošću na prodajnim mjestima u Europi, Americi i na Bliskom Istoku.
Među značajnijima se izdvajaju muzejska prodavaonica Centra George Pompidou, Designboom Shop i kultni američki design-shop Luminaire.

 

REX-KRALJ

Dizajn: Niko Kralj i Marjan Žitnik

 

 

Rex-Kralj jedini je brend u regiji zasnovan na baštini dizajnerskog djelovanja jednog dizajnera, i to najznačajnijeg slovenskog dizajnera svih vremena i generacija.

Punih 60 godina Niko Kralj je bio i ostao vodećim dizajnerom u Sloveniji, u toj mjeri da predstavlja ključni simbol nacionalnog kulturološkog identiteta te zemlje (o čemu smo pisali ovdje). U svojem najproduktivnijem razdoblju, 1950-ih i 1960-ih, smatrao se jednim od  najvažnijih svjetskih dizajnera.

Gotovo da se svaki Slovenac u svojem životu susreo s njegovim proizvodima od sredine 1950-ih do danas, a slično je i u drugim zemljama regije.

Njegova progresivna uloga u integraciji dizajna u proizvodnju može se usporediti s onom Charlesa i Raya Eamesa u Sjedinjenim Američkim Državama.

 

Za izložbu Reboot izdvojeni su ključni simboli iz njegovog dizajnerskog opusa – stolci Rex, Lupina i 4455 te najrecentniji proizvod brenda, stolac Projekt koji je kao svojevrstan hommage stolcu 4455 dizajnirao Marjan Žitnik.

 

Osnovni koncept koji se proteže Kraljevim dizajnom modernistička je težnja za poboljšanjem uvjeta življenja širega kruga građana.

Špela Šubic, kustosica za dizajn ljubljanskog Muzeja za arhitekturu i oblikovanje napisala je u predgovoru izložbe Najpoznatiji nepoznati dizajner kako je tu ideju uspješno realizirao već od prvog trenutka svojeg rada za tvornicu namještaja Stol, potaknuvši dvije ključne prekretnice za slovenski dizajn: u 1952. godini pripremio je program i organizirao plan proizvodnje za prvi odjel dizajna jedne tvornice u bivšoj Jugoslaviji.

A iste je godine već predstavio i prvi prototip stolca Rex, najšire prihvaćenog u svakodnevnoj upotrebi, koji je do danas proizveden u više od dva milijuna primjeraka.

 

 

 

 

REGENERACIJA

 

 

 

Regeneracija, kao sinonim za tepihe i tapiserije iz 1970-ih i 1980-ih, svojevrsna je ikona domaće prerađivačke industrije tekstila koja je u suradnji s vrhunskim hrvatskim umjetnicima tog razdoblja izrađivala tepihe i tapiserije namijenjene interijerima ugostiteljskih, turističkih i drugih javnih zgrada poput hotela Esplanade, Internacional i Dubrovnik u Zagrebu, Jezera u Plitvicama, Kvarner u Opatiji, Borik u Zadru, Libertas u Cavtatu, Eden u Rovinju, Astarea u Dubrovniku, Hrvatsko narodno kazalište, Palača pravde u Zagrebu i slično.

 

Rijetka je ovo industrijska tvrtka koja je preživjela pretvorbu, a k tome i nastavila suradnju s dizajnerima, umjetnicima i arhitektima u sektoru opremanja interijera.

Njezina je najveća vrijednost u sačuvanom industrijskom naslijeđu tehnologije i znanja ručne izrade 15 vrhunskih majstora, od koji su neki još 1970-ih i 1980-ih izrađivali tepihe i tapiserije prema nacrtima umjetnika s kojima se Regeneracija afirmirala na tržištu.

 

 

Pored namjenske izrade tepiha od čiste novozelandske vune za opremanje velikih objekata, Regeneracija danas na projektnoj osnovi surađuje s dizajnerima i arhitektima za koje proizvodi limitirane kolekcije ručno rađenih tepiha (o čemu smo pisali ovdje).

Kada bi svoju golemu industrijsku i nematerijalnu baštinu u potpunosti usmjerila prema strategiji stvaranja brenda vođenog dizajnom, Regeneracija bi poslovno i kulturološki postala dosad neviđenom paradigmom u suvremenom hrvatskom gospodarstvu.

 

PROSTORIA

TRIFIDAE / Dizajn: Numen/ForUse

Selekcija proizvoda iz opsežnih kolekcija Prostorie za ovu izložbu bila je najteži zadatak, ali se na kraju i logično nametnula.

Kolekcija naslonjača Trifidae u ovom trenutku odražava vrhunac tehnološkog razvoja proizvoda ovog brenda.
Riječ je o kapitalu dizajnerskog i tehnološki najkompleksnijeg koncepta, usavršavanom 4 godine, čija je mogućnost kopiranja svedena na minimum.
Kao što je svoju konkurentnost na samome početku branila inovativnim ležajem Revolve, u Prostoriji su danas Trifidae simbol ultimativne i visoko konkurentne faze inovacije koju je sposobna realizirati.

Usporedno s razvojem Trifidae, unutar Prostorie odvijao se jedan drugačiji, opsežniji i značajniji proces.
Proizvodnja se zbog kompleksnosti dizajna novih proizvoda, ali još i više zbog velikog širenja opsega i raznolikosti produkcije, sustavno transformirala iz obrtničke u suvremenu industrijsku, visoko tehnološku proizvodnju.

Zapošljavanje visokoobrazovanih inženjera, nabava najsuvremenije CAM tehnologije i, prije svega, promjena paradigme, omogućili su nastanak Trifidae, ali još i važnije, visoko uzdigle tehnološke kapacitete Prostorije.

Značaj ovog skoka očigledniji je ako se prisjetimo da je od prvog susreta dizajnera i majstora za razvoj proizvoda u Prostoriji prošlo tek 7 godina.
A dogodio se netom nakon što su u tvorničkom pogonu instalirani prvi strojevi za izradu ojastučenog namještaja, a isti se majstori nakon 20 godina proizvodnje madraca po prvi put suočili s kompleksnošću izrade te vrste namještaja. Zahvaljući istraživačkom i sportskom duhu, prije svega, samog vlasnika Prostorie, a potom i njegovih glavnih majstora – oni su zajedno s dizajnerima rasli tijekom procesa.

Činjenica da razvoj jednog proizvoda u Prostoriji nikada ne završava, već se kontinuirano godinama usavršava, jedna je od ključnih sastavnica njezine progresivne prednosti, čak i spram najjačih brendova premium tržišne kategorije.

Kulturološki gledano, Prostorijin namještaj je sustavno tijekom ovih godina postao dijelom hrvatske kulture življenja, podjednako u privatnim, kao i javnim prostorima – dok je u velikom omjeru prisutan i u prestižnim međunarodnim projektima.
Pored kulturološkog značaja Prostorie, recentno ostvareni mentalni i tehnološki skok svrstava je i u krug organizacijskih lidera domaće industrije, sposobnih odgovoriti najzahtjevnijim izazovima suvremenog globalnog tržišta.

Prostoria je omogućila da u njezinom razvojnom odjelu sazriju i pokažu domet svojih vještina neki od ključnih hrvatskih dizajnera današnjice: Numen/ForUse, Redesign, Simon Morasi Piperčić, Grupa.

 

 

OWL

Dizajn i ručna izrada: Lidia Boševski

 

Ručna izrada, limitirane serije i težnja za autentičnošću eliminirali su granice između disciplina i otvorili novu dimenziju materijalnog iskustva suprotstavljenu uniformiranoj savršenosti tehnoloških proizvoda i početnom tehno-optimizmu.

Na granici između dizajna i umjetnosti djeluje i keramičarka Lidia Boševski pod imenom OWL, koji se ne može smatrati tržišnom markom u punom smislu jer je autorica sklonija principima umjetničkog stvaralaštva.
Dizajnu je najbliža kroz svoj inovativan i dosljedan proces istraživanja i razvoja novih materijala koji se prirodno nadograđuju na glinu.
Proizvodi iz OWL kolekcija približavaju organske strukture, a osim funkcije pružaju i taktilno iskustvo prirodnih materijala (gline, celuloze, recikliranog papira, minerala oksida), impregniranih pčelinjim voskom.
Boševski se izdvaja majstorskom vještinom oblikovanja profinjenih organskih formi s minuciozno izvedenim površinskim rezbarijama, koje u cijelosti izrađuje ručno, utiskivanjem i obradom u kalupu.

Upravo se upotrebna keramika u posljednje vrijeme ističe kao jedna od mogućih zamjena za plastiku u kućanstvu, s namjerom smanjivanja štetnih utjecaja plastike na ljudsko zdravlje, stradavanje morske faune i narušavanje prirodne ravnoteže.

 

 

 

U sljedećem nastavku predstavljamo Artisan, Element, Grupu, Nunc i Mitju.