Zadarskom Poluotoku prijeti sudbina Dubrovnika

O posljedicama stihijskog razvoja turizma u Splitu i Dubrovniku, koji je doveo do depopulacije u gradskim jezgrama i stvaranja grada-kulisa već smo pisali na portalu ( ovdje, ovdje i ovdje), a prema nedavnim pokazateljima trendu se priključio i grad Zadar, koji je u posljednjih pet godina sa svog Poluotoka “izgubio” petinu stanovnika.

0000

Tihomir Jukić, profesor na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, održao je izlaganje na Destinacijskom forumu održanom 18. i 19. svibnja u Zadru na temu “Sanacija prostora u finkciji turizma/ od simbola devastacije do simbola aktivne obnove na primjerima Poluotoka u Zadru i otoka Vira”, izvijestio je portal Zadarski list.

Cijene najma koje su se vinule u nebo, seobe pred ljetne mjesece jer se stambene jedinice masovno iznajmljuju kao apartmani, zadarska su realnost. Na primjer, na lokaciji Voštarnica mjesečna najamnina za jednosobni stan od 37 metara četvornih iznosi četiri i pol tisuće kuna. Cijene većih, luksuznijih stanova na TIZ-u ili pak na Maloj pošti, kreću se od sedam do osam i pol tisuća kuna mjesečno.

Ukoliko se i uspije naći prizemnija cijena, uvjet je redovito isti – najam je moguć od 1. listopada do 1. srpnja.

Jukić upozorava kako bi zadarski Poluotok mogao postati novi Dubrovnik.

01

Koliko je silovita apartmanizacija u Zadru uzela maha govori i podatak koji je iznio Jukić – od 2011. do 2015. godine broj kreveta na Poluotoku je s 90 porastao na nevjerojatnih 1.100. Privatni smještaj se iznajmljuje u turističke svrhe i u drugim dijelovima grada, kao što su Novi Bokanjac, Ploče, Dračevac pa i u Crnom.

Istraživanja su pokazala da Zadar sve više postaje mjesto turističkog dolaska mladih ljudi. Jukić kazuje kako bi u brendiranju bilo zanimljivo vidjeti rezultate ankete što ih to više privlači u Zadar, Sv. Donat ili Morske orgulje.

Nije samo pitanje je li im važno vidjeti Donat ili Orgulje, nego koliko im je važno osjetiti i svakodnevicu. I to onu svakodnevicu koju turistički romantiziramo, često i do granice redikuloznih stereotipa o Mediteranu koji je nekad bio, a koji se u našim brošurama i prikazima svodi na uljuljkanu ruralnu (otočnu i priobalnu) fatamorganu”, smatra sociolog Krešimir Krolo.

522

A ukoliko se i pokaže da su im znamenitosti bitne, a ovo drugo i ne previše, ne smije se dopustiti, kako je ispravno dijagnosticirano, da zavlada koncept transformacije u kulise, dodaje Krolo.

“Tu je problem koji je turistički, ali znatno važniji je problem koji ide izvan turističkih gabarita, a vezan je za opstojnost urbane dinamike i razvoja. Kako misli funkcionirati jedna urbana sredina u kojoj su cijene najamnina daleko iznad prosječnih primanja potrebnih za izdvajanje plaćanja mjesečne rente? Uključimo li u cijene najamnina i smanjene mogućnosti cjelogodišnjeg boravka u stanu pa onda još uz to i ostale parametre kvalitete života (mogućnost zaposlenja, kulturna ponuda, itd.), Zadru bi se mogla dogoditi depopulacija, posebno onih društvenih grupa i pojedinaca koji se smatraju generatorom razvojnih (gospodarskih, kulturnih, socijalnih) potencijala”, ističe Krolo.

Trendove koji su povezani s gore navedenim analizama, potvrđuje i istraživanje koje su proveli Ivan Puzek i Željka Tonković sa zadarskog Odjela za sociologiju, kojim se navodi kako je Poluotok u zadnjih pet godina ostao bez više od dvadeset posto stanovništva. Tu je i istraživanje Svena Marcelića, Željke Tonković i Krešimira Krole o kulturnim potrebama mladih u Zadru iz 2014. Prema tim podacima jasno se vidi tendencija trajnog odlaska iz grada mladih nezadovoljnih dosadašnjim kulturnim razvojem i kulturnom politikom.

“Ne donese li se neka vrsta akcijskog plana koji će staviti pod kontrolu takvo bujanje, posljedice bi mogle biti teške za razvojne kapacitete grada”, upozorio je Krolo, piše Zadarski list.

 

 

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.