Zagrebačke vrtlarske priče

Pođimo nakratko u ne tako davnu povijest, u 2012. godinu. Te se godine u životu Zagreba pa i cijele Hrvatske pomaknuo jedan kamenčić koji je vrlo brzo pokrenuo čitavu lavinu, lavinu urbanoga vrtlarstva – bilo je to ukidanje tzv. “divljih vrtova” na zaravni iza Mamutice u novozagrebačkom naselju Travno (o čemu smo pisali ovdje). I prije tog dana je povremeno bilo razgovora o vrtovima u gradu, no oni nikad nisu bili tema koja bi na bilo koji način dolazila u medijske naslove ili svakodnevne razgovore.

sig8

Ali, očito je da se u društvu ispod površine nešto već pomalo kuhalo što je pokazivao i neočekivani uspjeh TV-emisije “Vrtlarica” Kornelije Benyovsky Šoštarić koja je već od 2011. u svojim emisijama uspjela vrtlarstvo obasjati novim svjetlom i učiniti ga ne samo zanimljivim, već i zdravim i lijepim. Do tada se na vrtlarstvo većinom gledalo kroz emisije tipa “Plodovi zemlje” i slike traktora, oranica i stotina kokoši i svinja u nepreglednim hangarima.

Zbornik-VrtPrecko

Ipak, prava prekretnica se desila upravo u proljeće 2012., nakon događanja u Travnom, kada su se na pitanju ukinutih vrtova susreli građanski entuzijazam s aktivizmom i kada je tema gradskih vrtova polako, ali sigurno počela ulaziti u medije i širu javnost, ponajviše zaslugom udruge “Parkticipacija”, ali i zalaganjem drugih znanih i neznanih pojedinaca koji su prepoznali važnost tog pitanja u životu grada.

Zbornik-Pupinovo1

Nedugo zatim, početkom 2013., tema gradskih vrtova se profilirala i kao značajno predizborno pitanje na kojem je dotadašnji i kasnije ponovo izabrani gradonačelnik Bandić pobrao političke bodove preuzimajući ideju “Parkticipacije” i kasnije ju razvijajući na neke druge, ne uvijek od aktivista željene načine. Te godine su se počeli pojavljivati ne samo službeni gradski vrtovi (kao jedna od inicijativa gradske vlasti koja je uspješno zaživjela među građanima), već i oni alternativni, a i o onima postojećima, “divljima”, se počelo govoriti i pisati na drugi način (više čitajte ovdje, ovdje , ovdje, ovdje, ovdje ).

sig9

Vrtlarsku lavinu više nije bilo moguće zaustaviti. Zaredali su novinski tekstovi, TV-prilozi, okrugli stolovi. Članci su prvo pisani sitnijim slovima na marginama gradskih rubrika, a zatim su priče vezane uz gradsko vrtlarstvo počele zauzimati najbolja mjesta u tzv. “ozbiljnim” medijima. Naposlijetku se tema prelila i u druge rubrike i medije tako da su o vrtlarstvu počele pisati i “lifestyle” publikacije. Pokazalo se da gumene čizme, lopata i prsti uprljani zemljom idu ravnopravno uz bok s lakovima za nokte, visokim potpeticama i modnim torbicama.

sig10

 

U listopadu ove godine napokon se pojavio i zbornik tekstova o gradskim vrtovima pod naslovom “Vrtovi našega grada — studije i zapisi o praksama urbanog vrtlarenja” koji su uredile Tihana Rubić i Valentina Gulin Zrnić. Urednice su, svaka na svoj način, bile od samog početka uključene u zbivanja oko gradskih vrtova i imale su priliku sagledati tu problematiku sa svih mogućih strana.

001

Na žalost, zbornik nije uspio stići do čitatelja još 2013. godine, kada se pojavila prva ideja o njegovom nastanku, no njegova pojava sada, dvije godine kasnije, mu daje dodatnu “povijesnu” dimenziju i mogućnost sagledavanja situacije ne samo na valu prvog oduševljenja idejom i početnog entuzijazma, već i sada kada su vrtovi neupitna gradska činjenica i kada su iz alternative prešli u gradski “mainstream”. Veliku mu vrijednost definitivno daje niz različitih gledišta na fenomen gradskih vrtova što pokazuje kako vrtove nije moguće sagledavati samo iz perspektive uzgoja povrća i voća, već i sa stanovišta zdrave prehrane, druženja, odnosa između grada i sela.

zrbornik-Pupinovo2

Za ilustraciju takvog multidisciplinarnog pristupa evo i dijela popisa tekstova koji već svojim naslovima pokazuju širok raspon pokrivenih tema:

Igor Toš: Urbano vrtlarstvo i participacija kao strategija,
Josip Dujmović: (Društveni) vrt kao paradigma terapijske situacije: krici i šaputanja,
Sandra Dobrić: Odozdo – odozgo, (društveni) vrt je eksperiment,
Renata Jambrešić Kirin: Eseji o biljkama,
Valentina Gulin Zrnić: “Gradski mali vrtovi” – urbane heterotopije,
Lana Slavuj Borčić, Marin Cvitanović, Aleksandar Lukić: Zeleni prostori, voljeni prostori – stari i novi zagrebački urbani vrtovi u očima vrtlara,
Ozren Biti, Marina Blagaić Bergman: Urbani vrtovi u Zagrebu – ulaganja i izloženost, inicijative i perspektive,
Renata Jambrešić Kirin: Tuga središćanskih vrtova,
Vanja Radovanović: EkoEkipa Prečko, dnevnik jednog vrta,
Miranda Novak: Zelena učionica, vrt Edukacijsko‑rehabilitacijskog fakulteta – uloga vrtova u razvoju kvalitete života,
Dražena Pavlović Lučić: Zagrebački društveni voćnjaci, priča u nastajanju,
Vanja Radovanović: Nepoznati vrtovi Nepoznatog Zagreba,
Zrnka Trajkov: Trnoslav – školski i društveni vrt u središtu Zagreba.

zbornik-pupinovo4

Uz taj niz tekstova koji obrađuju tematiku gradskih vrtova u Zagrebu, u Zborniku se nalazi i nekoliko tekstova koji prikazuju iskustva drugih gradova i zemalja, od Varaždina (Goran Hanžek), Rijeke (Marina Butorac) i Maribora (Marta Gregorčić) do kubanske Havane (Sonja Leboš).

Kao dodatak, Zbornik pruža uvid i u neke srodne teme koje se prepliću sa urbanim vrtlarstvom – evo popisa tekstova te tematike:

Sven Janovski: Hrana je sloboda,
Antonija Komazlić: Uzgoj hrane u gradu – krovovi zgrada,
Olga Orlić: Grupe solidarne razmjene kao pokret za postizanje prehrambenog suvereniteta,
Suzana Marjanić: Izvedba vrta u lokalnoj suvremenoj umjetničkoj praksi ili o tome kako umjetnost može biti korisna,
Tonka Maleković, Valentina Gulin Zrnić: Krugovi u vrtu, Nepripitomljenost.

zrornik-pupinovo3

Iako se čini da sadašnji trenutak, kasna jesen, doba vrtnog mirovanja, možda nije najsretnije izabran za objavu ovakvog Zbornika, rekao bih da je to zapravo njegova prednost. Kratki dani i vrijeme neprikladno za rad na vrtu pružaju mogućnost pažljivog iščitavanja navedenih tekstova i razmišljanja o njima kako bi se sljedećeg proljeća s novim elanom i novim saznanjima moglo krenuti u još jedan godišnji vrtlarski ciklus kojim ćemo ponovo dati novu dodatnu vrijednost i sebi samima (kroz aktivnost, druženje, uživanje u plodovima), ali i našem gradu (kroz bolje raspoloženje, povezanost sa drugim građanima, ljepšu sliku grada).

Stoga, preuzmite Zbornik ovdje, udobno se smjestite i krenite s čitanjem, a s prvim znacima proljeća uzmite alat u ruke i pridružite se sve većoj vrtlarskoj obitelji!