Danas je prvi radni dan 2012., no ne možemo se riješiti repova i tema koje smo započeli lani, stoga vam predstavljamo onaj godišnji review – pregled svih najvažnijih kulturnih događanja iz protekle godine.
Kako bi što šire sagledali sve aspekte vizualne kulture koji su obilježili prošlu godinu, pozvali smo nekolicinu istaknutih pojedinaca iz sfere dizajna, arhitekture i umjetnosti da s nama podijele svoje viđenje prošle godine.
Pitali smo fotografkinju Sandru Vitaljić, umjetnicu Ivanu Franke, arhitekte Tomu Plejića i Leu Pelivan iz Studia UP, dizajnere Filipa Despota, Tihanu Tarabu i Ivanu Pavić iz Studija Grupa te dizajnericu Lanu Cavar, da nam odgovore na par pitanja:
1. Što bi izdvojili kao tri najvažnija kulturna događaja na području vizualnih umjetnosti u protekloj godini
2. Izdvojite nekog pojedinca ili grupu autora s domaće scene, iz vlastitog područja djelovanja, čiji ih je rad u 2011. godini posebno dojmio
3. Što očekuju od nove godine u profesionalnom smislu, a kako u njoj „ozbiljno“ kreće i rad nove vlade RH – s novom ministricom kulture Andreom Zlatar, imaju li neke nade i očekivanja od nje/njih?
Sandra Vitaljić ističe otvorenje Laube – kao jedan od najvažnijih kulturnih događaja uopće, dok iz perspektive fotografije napominje nove inicijative poput Open Showa koji je pokazao da može okupiti brojnu publiku na prezentaciji fotografskog rada i da se može pokrenuti konstruktivan dijalog. Sandra se nada kako će s vremenom biti više zanimljivih autora koji imaju što reći i pokazati, a i vještina prezentiranja će se nužno podići na viši nivo.
Ističe i predani rad Marine Viculin, kustosice Klovićevih dvora koja sustavno predstavlja velike monografske izložbe hrvatskih fotografa. „Ove godine je to bila izložba Petra Dabca “Nisam kriv”, a do sada Posavca, Vesovića i Klarice. Uz predstavljanje etabliranih autora, njen ciklus Snapshot u Kuli Lotrščak važna je platforma za predstavljanje manjih zaokruženih projekata i mladih autora“, napominje Sandra.
*Sandra Vitaljić
Otvorenje Laube kao važnog kulturnog događaja ističu i Studio Grupa, Ivana Franke i Lana Cavar. „Korporacije su postale naručitelji ozbiljno dobrog dizajna i umjetnosti: FilipTrade svoju je zbirku suvremenih umjetnina smjestio u prenamijenjenu industrijsku arhitekturu te poklonio građanima Kuću za ljude i umjetnost Lauba“, ističe Cavar.
Ivana Franke, umjetnica je sa berlinskom adresom te je u svojem pregledu najvažnijh događanja istaknula neke europske izložbe: Control and Chance – Iannis Xenakis: Composer, Architect, Visionary, Akademie der Kunste, u Berlinu. Izložba je bila dio jednogodišnjeg programa “A Year from Monday. 365 Days of John Cage, Cage Cunningham Xenakis”, izložbu “Danser sa vie”, u Centre Pompidou u Parizu te kontroverznu izložbu Based in Berlin.
Toma Plejić i Lea Pelivan relevantnim izložbama u 2011.godini smatraju onu Josipa Vanište „Vrijeme Gorgone i Postgorgone 1961—2010“ u Gliptoteci, niz izložbi u Galeriji Nova ( Ivekovićke, Maljkovića i Picelja), instalaciju Ivane Franke „Seeing with Eyes Closed“ ususret Bijenaleu u Peggy Guggenheim Collection u Veneciji te nedavno održanu prezentacija kolekcije odjeće i edicije predmeta E.A. 1/1 S.V., studija Silvia Vujičića.
Studio Grupa i Lana Cavar napominju da ne propustite izložbu „Socijalizam i modernost Umjetnost, kultura, politika 1950-1974.“,u MSU, ali i u rujnu otvorenu izložbu „Strast i bunt- ekspresionizam u Hrvatskoj“ u Klovićevim dvorima.
*Ivana Pavić, Filip Despot i Tihana Taraba – Grupa
Lana Cavar nije se zaustavila na samo tri događaja koja bi istaknula, prethodnu godinu vidi kroz nekoliko tendencija koje su se pojavile kroz niz tematski i kritički slično usmjerenih izložbi: „Bez obzira radi li se o vizualnim umjetnostima, dizajnu ili arhitekturi, o nezavisnoj sceni ili establišmentu, u 2011. se pojavila kritična količina projekta koji kao ishodišnu točku imaju ex-YU vremena. Projekti su značajni jer konačno sugeriraju uspostavljanje kvalitativnog odnosa prema kulturnom nasljeđu iz nedavne proslošti, te promatraju
stvaralaštvo tog vremena bez nepotrebnog politiziranja.
Tu su retrospektive Ivana Ladislava Galete u MSU, Sanje Ivekovic u MOMA-i NYC, izložba “Područje zastoja”, autora Branka Franceschija na brodu Galeb koja prikazuje aktivističku umjetnost represivnih režima iz Kolekcije Marinka Sudca, izložba “Skriveni dizajn – Odjel dizajna Končar 1971. – 1990.” Koraljke Vlajo, “Radni teren (Rt) Jugoplastika”, autori OUR u Splitu, koji problematiziraju nestanak tvornice “Jugoplastika”, projekt “Nedovršene modernizacije – između utopije i pragmatizma”, istraživački projekt gotovo pedeset istraživača s područja bivše Jugoslavije koji istražuju teme transformacija arhitektonske kulture i izgrađenog okoliša, inicijativa “K-II” za turističku eksploatacija arhitektonske baštine u Kumrovcu, projekt “Surfing the Black – Yugoslavian Black wave cinema”, grupa od četiri autora (Dubravka Sekulic, Gal Kirn, Pietro Bianchi, Ziga Testen) s područja bivše Jugoslavije istražuje prakse filmskih autora jugoslavenskog “Crnog talasa”, „Nekoliko stvari koje znam o neboderima…” Dubravke Sekulić u realizaciji UrbanFestivala koji se bavi zagrebačkim neboderima od 1950-1990, istraživački projekt i izložba “Iskopavanja: Sudi knjigu po koricama“… Nažalost, imamo i negativan primjer, Mauro Massarotto i tvornica Borovo nisu se uspjeli dogovoriti da zajednički nastave projekt tenisica “Startas”. Teško je zamisliti budućnost ovog potentnog brenda bez dizajnerskog uma poput Maura….“
*Lana Cavar
S druge strane, simptomatičnim vidi i neke zanimljive projekte / inicijative koje propituju etablirane modele muzejsko-galerijskih praksi, ili su možda reakcija na aktualnu krizu i smanjene mogućnosti proizvodnje “velikih” projekta od “državnog interesa”: „Neki su umjetnici u 2011. uzeli i doslovno “vlast u svoje ruke” poput Labrovića, samoizabranog ministra kulture ili guerrila nastupa ABS Grupe na Venecijanskom biennalu. Otvorena je galerija “Greta”, trenutno jedini u potpunosti nezavisan art-space u gradu. Muzej ulične umjetnosti u Dugavama omogućio je jačanje i razvoj street-art scene, Muzej kvarta, jedan je od najzanimljivijih projekata zadnjih godina koji se bavi prostornim identitetom, Sindikat biciklista aktivno se bavi prostorom i prometom kao dijelom urbane kulture.
Građani Splita kroz niz kulturnih i umjetničkih akcija odlučili su se suprostaviti Kerumovoj (zlo)upotrebi Marjana. Grupa dizajnera okupljena oko platforme Reaktor organizirala je radionicu “Repair”, projekt oživljavanja ideje popravaka i “uradi sam” metodologije, PechaKucha Nights u Splitu i Zagrebu. Svakako, tu je i projekt Hotela Lone koji je angažirao najkvalitetnije hrvatske arhitekte, dizajnere i umjetnike, otvorivši tako prvi hrvatski dizajn hotel, a možda i novo poglavlje u hrvatskom turizmu.“
*Toma Plejić i Lea Pelivan – Studio UP
Na pitanje koji su ih pojedinci i njihovi projekti najviše inspirirali u prošloj godini, Lana Cavar je istaknula dizajn knjiga autora Zorana Pavlovića, Mihajla Arsovskog, Nenada Dogana, Branislava Fajona, Zoltana Gabora, Ivana Blaževića, Borisa Bućana, Ratka Janjića, Deana Jokanovića Toumina, Jasne i Ive Frisčića kopajući po arhivskoj prašini za svoju izložbu Iskopavanja: Sudi knjigu po koricama, koju je realizirala zajedno s Narcisom Vukojević.
Za Studio UP to je projekt Boomerang Bernarde i Davora Silova iz studija Atmosfera, Grupu je dojmio trosjed Revolve autora Numen u suradnji s Borovnjak i Bratović, Ivanu Franke opus Ivana Ladislava Galete.
Sandra Vitaljić je izdvojila Anu Opalić koja se ove godine predstavila sa čak tri izložbe: “U stvari…” u Galeriji Lang, “Sasvim osobno i malog formata” u No Galeriji MSU-a i “Izmišljeni putopis” u Galeriji Prozori; zatim site-specific instalaciju Kristine Lenard za konferenciju Think Space u Laubi i izložbu Hrvoja Slovenca Home Theater. „Dojmila me se i izložba Global Photography kustoskog para Stefanie Rössl i Massima Sordia predstavljena u okviru ovogodišnjeg festivala Rovinj Photodays. Nadahnjuje me i veseli rad Davora Sanvincentija“ dodaje Sandra.
*Ivana Franke
Konačno, naši sugovornici od nove vlade i ministrice Andree Zlatar očekuju pozitivne pomake i nadu da će se moći posvetiti i uvođenju fundamentalnih strukturalnih promjena u području produkcije i prezentacije suvremene (vizualne) umjetnosti.
Sandra Vitaljić se posebno nada pokretanju inicijative za otvaranje fotografske galerije koja bi bila i Centar za fotografiju uz neophodan muzej fotografije. „Voljela bih da se realizira ambiciozan plan Želimira Koščevića o preseljenju Galerije Lang u prostore napuštenih garaža u Samoboru, koji bi postali centar za kulturu sa jakim usmjerenjem na fotografiju. Važnim smatram i predstavljanje hrvatske fotografije u svijetu, kao i veću zastupljenost izložbi suvremene svjetske fotografije u Hrvatskoj“, ističe Sandra.
Osobite pomake naši dizajneri žele vidjeti u ministarstvu gospodarstva, gdje je cilj učiniti domaći dizajn međunarodno konkurentnim.
„Ne bih rekla da nešto posebno “očekujem”, osim mogućnosti da radim najbolje što znam pa će se nešto sigurno i dogoditi. 2012. neće biti jednostavna godina, ali ne mogu sjetiti da sam ovdje doživjela jednostavnu godinu… Možda su baš ograničenja s kojima se stalno susrećemo poticaj za kreativno mišljenje, impuls kojega bi imalo smisla prigrliti, jer izbjeći ga ne možemo“, zaključuje Lana Cavar.